Bazga je u narodu poznata kao zova,crna zova i zovika.To je vrlo razgranat grm a ponekad drvo koje doseže visinu do pet metara.Dio biljke koji se koristi su cvjetovi i plodovi.Cvjetovi su blijedo žuti, vrlo mirisni, sitni udruženi u proširene cvatove.U jesen dozriju crno ljubičaste bobice.
Voli plodna i humusna tla. Raste po okućnicama uz rubove šuma i po živicama.
Bazga je hiljadama godina u službi čovjeka.Kod starih naroda je bila simbol rođenja i smrti, služila je za zaštitu od zlih sila.
Cjetovi bazge sadrže flavonoide, glikozid, sambunigrin, malo eteričnih ulja, tanine, rutin i vitamin C. Bobice bazge sadrže alkaloide,tanine, karotene, organske kiseline i vitamine A, B i C.
Cvjetovi se beru u punom cvijetu po suhom vremenu i suše se u hladu. Makazama režemo cvati u maju i junu, a plodove beremo potpuno zrele ali ne i prezrele.
Flavonoidi su antioksidansi koji štite naše ćelije od oštećenja.Ljekovite materije zove liječe grip i prehladu, astmu, degenerativne bolesti, preveniraju karcinom, jačaju imunitet.
Zova ima laksativno, diuretičko i detosikacijsko svojstvo te se koristi kao odličan lijek za mršavljenje.
Koristi se i u kremama protiv pjega i mrlja na koži.
Svi dijelovi bazge su ljekoviti, no najčešće se koriste cvjetovi i bobice iz razloga što su ostali dijelovi blago otrovni.
Cvjetovi se najčešće koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti disajnog sistema. Od cvjetova bazge najčešće se priprema sirup, čaj, pa i liker.
Bobice bazge korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba…Od zrelih bobica se priprema džem, voćni prah, sirup, liker i vino.
0 komentari :
Objavi komentar