BOLNI KRISTALIĆI:

Liječenje gihta dijetom i čajevima
Giht je upalna bolest zglobova, hrskavice, tetiva, vezivnog i potkožnog tkiva. Nastaje kao posljedica i produkt razgradnje proteina. Važno ju je na vrijeme dijagnosticirati i liječiti, jer su njene komplikacije opasne i neugodne.
U normalnim okolnostima, mokraćna se kiselina razgrađuje u krvi do purina i pirimidina te se eliminira iz organizma putem urina. U slučaju povećanog unosa proteina (bjelančevina) hranom, organizam počinje proizvoditi povećanu količinu mokraćne kiseline, a ako je još i bubrezi slabije izlučuju iz tijela dolazi do povećane koncentracije mokraćne kiseline – Acidum uricum u krvi.
To povećanje zvano hiperuricemija u početku ne predstavlja neki veliki zdravstveni problem i pacijenti su bez simptoma. Međutim, kao rezultat hiperuricemije višak se mokraćne kiseline počinje pretvarati u kristaliće i odlagati u zglobovima. Kao prvi simptom gihta javlja se podagra – izrazito bolan, crven i otečen zglob nožnog palca. Naslage mokraćne kiseline – tofi – mogu se pojaviti i kao kvržice pod kožom oko zglobova i na rubovima uške. Kristalići se mogu sakupljati i u bubrezima i posljedično dovesti do bubrežnog kamena.
Kod žena je rizični period menopauza. Giht se često naziva bolest bogatih (ili bolest kraljeva) jer se najčešće razvija kao posljedica prevelike konzumacije mesa i mesnih prerađevina te alkohola. Možda se sjećate crtića u kojem zec pretilog i od gihta bolesnog kralja liječi povrćem.
Rizični čimbenici koji mogu pogodovati razvoju bolesti su:
– pretilost
– alkohol
– previše mesa (purina) u prehrani
– gladovanje – gladovanjem se razgrađuju proteini,treba piti puno čaja
– bolesti bubrega
– leukemija
– nasljedni faktori
Sve ove loše životne navike treba promijeniti: smanjiti tjelesnu težinu, smanjiti unos alkohola, gaziranih pića, kave i bjelančevina u hrani, te piti oko 2 litre tekućine dnevno da bubrezi što lakše i brže izluče sav višak mokraćne kiseline.
DIJETA – izbjegavati juhe od mesa, općenito meso i mesne prerađevine, grah, špinat, jaja, majonezu, sladoled, čokoladu, kakao, alkohol, sardine i plavu ribu općenito, paštete, punomasno mlijeko, masne sireve…
DOPUŠTENO – mlado meso (ali ne u sva tri obroka dnevno), obrano mlijeko, voće, svježe i pirjano povrće, blagi začini, čajevi, mineralna voda, voćni sokovi, kruh, tjestenina, griz, riža i slično te male količine kave.

SHARE

About Unknown